Statistike o položaju žena u modernom društvu

Statistics on the position of women in modern society

Danas je više od 7,8 milijardi ljudi na planeti. Žene čine gotovo 50% svjetske populacije – 3.864.825.000. Dvije najmnogoljudnije zemlje Kina i Indija značajno utječu na broj stanovnika u svijetu. I jedna i druga zemlja imaju velik disbalans u broju žena i muškaraca – u korist muške populacije. U Kini, koja je desetljećima imala populacijsku politiku jednog djeteta po obitelji, roditelji su se češće odlučili za sina. Posljedica toga je da danas u Kini ima 37 milijuna muškaraca više nego žena.
Indija ima još goru situaciju pa je razlika i veća – 54 milijuna muškaraca više nego žena. Ova zemlja ima duboko ukorijenjen patrijarhalni sustav koji je glavni uzrok ove disproporcije. Ženska djeca su neželjena jer im za udaju treba osigurati miraz. U siromašnoj Indiji, to predstavlja značajan financijski izdatak. Ako djevojčica doživi dob za udaju, nakon udaje nerijetko je zlostavljaju, vraćaju roditeljima, pa čak i ubiju.

U ostalim dijelovima svijeta sa izuzetkom Oceanije, žena je više nego muškaraca.

Procjene broja stanovnika 2020.

Pitanje ravnopravnosti

Taj brojčani aspekt većine, nipošto ne osigurava ženama jednakost u društvu. Postoje značajne razlike među regijama i zemljama, ali općenito se može reći da još uvijek žene nisu ostvarile ravnopravnost sa muškarcima i da je neravnopravnost značajna. Ta se neravnopravnost očituje u svakodnevnom životu. Ona često počinje u najranijoj dobi i nastavlja se do starosti.
Biološka predodređenost, uloga majke, čuvarice doma i obitelji prevladala je kroz povijest pa su žene i muškarci kroz podjelu uloga došli i do podjele sveukupnog utjecaja u društvu. Ta je podjela rezultirala većom moći muškaraca. Novo doba je omogućilo brži razvoj društva u materijalnom smislu. Taj razvoj često nije podjednako (ili uopće) pratila promjena društvenih odnosa, pa tako i odnosa koji bi težili rodnoj ravnopravnosti.
Ipak, danas smo više svjesni tog problema pa su mnoge zemlje u svoja zakonodavstva unijele mogućnosti kojima se te razlike mogu umanjiti. Još uvijek, čak i tamo gdje te mogućnosti postoje, one se najčešće ne implementiraju u svakodnevnicu. Društva nedovoljno potiču takve promjene.

U EU rodno uvjetovana razlika u plaćama će nestati 2104. godine

5. listopada 2020. godine ETUC (European Trade Union Confederation) je objavio da rodno uvjetovane razlike u plaćama u EU neće nestati do sljedećeg stoljeća ako se promjene nastave ovim tempom. Prema podacima EUROSTAT-a razlika u plaćama na razini EU se smanjila 1% u zadnjih 8 godina što znači da će žene čekati još 84 godine da se plaće izjednače. Osim toga u devet zemalja članica među kojima je i Hrvatska, razlika u plaćama se još uvijek povećava u korist muškaraca!

Eurostat, Gender Pay Gap 2018.

Europska komisija je objavila sljedeće činjenice i brojke:

  • Žene u EU manje su prisutne na tržištu rada od muškaraca. Razlika u zaposlenosti između spolova iznosi 11%, a zaposleno je 68,2% žena u cijeloj EU u odnosu na 79,2% muškaraca.
  • Razlika u plaćama iznosi 16% i samo se minimalno promijenila tijekom posljednjeg desetljeća. To znači da žene zarađuju u prosjeku 16% manje po satu od muškaraca.
  • Žene u EU su 2014. zaradile čak 39,6% manje od muškaraca. Jedan od razloga je činjenica da žene u prosjeku provode manje sati na plaćenom radu od muškaraca: dok samo 8,7% muškaraca u EU radi s nepunim radnim vremenom, tako radi gotovo trećina žena diljem EU-a (31,3%).

Europska komisija navodi i razloge za ovakvo stanje. Razlozi razlike u plaći među spolovima nadilaze jednostavno pitanje diskriminacije. Oni su posljedica različitih nejednakosti s kojima se žene susreću u pristupu poslu, napredovanju i nagrađivanju.

  • Sektorska segregacija: Otprilike 30% ukupne razlike u plaćama među spolovima objašnjava se prevelikom zastupljenošću žena u relativno slabo plaćenim sektorima, poput skrbi i obrazovanja. S druge strane, udio zaposlenih muškaraca vrlo je visok (preko 80%) u bolje plaćenim sektorima, poput znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).
  • Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: Žene u prosjeku provode manje sati na plaćenom poslu od muškaraca, ali više sati na neplaćenom radu. Ukupno žene imaju više radnih sati tjedno nego muškarci, što može utjecati na njihov izbor karijere. Zbog toga EU promiče ravnopravnije dijeljenje roditeljskog dopusta, odgovarajuće javno pružanje usluga skrbi o djeci i odgovarajuće politike poduzeća o fleksibilnom rasporedu radnog vremena.
  • Stakleni strop: Položaj u hijerarhiji utječe na razinu plaće: manje od 10% izvršnih direktora vodećih tvrtki su žene. Profesija s najvećim razlikama u satnici u EU bili su menadžeri: 23% niža zarada za žene nego za muškarce.
  • Diskriminacija: u nekim slučajevima žene su plaćene manje od muškaraca kada rade iste poslove. Međutim, načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti ugrađeno je u Europske ugovore (članak 157 UFEU-a) od 1957. godine.

Photo: Anrita via Pixabay

Usklađivanje poslovnog i privatnog života

Christel Aliaga je za Eurostat 2005. godine objavila istraživanje o razlikama između žena i muškaraca u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života. U EU (koja je tada imala 25 članica) zaposlenost žena u dobi 20 – 49 godina starosti usko je povezana sa brojem i dobi njihove djece.
Žene u EU u navedenoj dobnoj skupini koje su imale djecu mlađu od 12 godina starosti imale su stopu zaposlenosti 60%, za 15% nižu nego žene koje nisu imale djece. Muškarci sa djecom mlađom od 12 godina imali su stopu zaposlenosti 91%, pet postotaka više od muškaraca bez djece.

Izvor: Eurostat,Gender gaps in the
reconciliation between work
and family life – Christel Aliaga

Potrebno je naglasiti da su među zemljama članicama postojale znatne razlike. Najmanji utjecaj majčinstva na zaposlenost žena bilježile su Slovenija, Danska, Litva i Portugal. Velike razlike bile su vidljive u Češkoj, Mađarskoj, Latviji, Slovačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Estoniji i Njemačkoj.
Ovo je istraživanje utvrdilo i trend pada stope zaposlenosti kod žena sa povećanjem broja djece. Žene sa jednim djetetom mlađim od 12 godina u prosjeku su imale stopu zaposlenosti 65%, sa dvoje djece 58%, a sa troje i više djece 41%. Kod muškaraca je stopa zaposlenosti neznatno rasla nakon prvog djeteta, ali za one muškarce sa troje ili više djece je ipak bila nekoliko postotaka niža.

Istraživanje je također utvrdilo da bez obzira na to imaju li djece ili nemaju, bolje obrazovane žene imaju značajno veću stopu zaposlenosti. Razlika u zaposlenosti između žena sa nižim i višim kvalifikacijama je do 30% dok je kod muškaraca ta razlika samo 10%. Također, broj djece imao je manjeg utjecaja na zaposlenost žena sa većim kvalifikacijama.
Zaključeno je da djeca i njihova dob nisu jedini čimbenici koji su utjecali na zaposlenost žena. Stupanj obrazovanja (uz koji ide i vrsta posla te odgovarajući nivo naknade) također igra značajnu ulogu u tome hoće li žena s djecom ostati zaposlena ili napustiti posao. Ovaj rezultat je važio za većinu članica EU-25.
Jasno je da startna pozicija žene mora biti jača ne bi li mogla imati ravnopravniji status u poslovnom okruženju. Također, veća dostupnost jaslica i vrtića koji bi trebali biti besplatni, uvelike bi pomogla da se i majke i očevi mogu podjednako brinuti za djecu, a i angažirati na poslu. Države trebaju osmisliti politiku kojom bi se stimuliralo roditelje da imaju onoliko djece koliko žele.

Obrazovane žene u Hrvatskoj

Prema podacima UN-a (World Population Prospects 2019) u 2020. godini u Hrvatskoj od ukupno 4.105.000 stanovnika, žena je 2.126.000 ili 51,79%.
Prema Državnom zavodu za statistiku u Republici Hrvatskoj je na posljednjem popisu udio visokoobrazovanog stanovništva među starijima od 15 godina bio 16,39%. Od ukupno 595.233 visokoobrazovane osobe, 53,39% bile su žene. To je ujedno i prvi popis stanovništva u kojem je u RH zabilježen veći broj visokoobrazovanih žena nego muškaraca.

Izvor: Popis stanovništva 2011. godine, DZS

Vidljiv je trend smanjenja ukupnog broja stanovnika starijih od 15 godina, trend povećanja (udio i apsolutno) broja visokoobrazovanih kao i trend povećanja broja i udjela žena u populaciji visokoobrazovanih. Prema statističkom izvješću Državnog zavoda za statistiku koje se objavljuje za svaku godinu (Visoko obrazovanje u 2012 – 2018) prati se broj studenata koji su diplomirali/završili studij na sveučilišnim i stručnim studijima, te broj novih magistara, magistara znanosti/umjetnosti, sveučilišnih specijalista i doktora znanosti. Udio žena među diplomiranim studentima je u promatranom razdoblju bio prosječno 59,7%. Među magistrima i specijalistima taj je udio 59,8%, a među doktorima znanosti 54,7%.

Ukupno je u tom razdoblju završilo studij/diplomiralo 239.566 novih visokoobrazovanih građana, a žena je bilo 143.063.

Izvor: Visoko obrazovanje u 2012-2018., DZS

U promatranom periodu Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije pa su građani Hrvatske stekli pravo na obrazovanje u drugim članicama EU. Ovim brojevima bi trebalo dodati i te studente nakon njihove diplome. S druge strane, kao što su mogli studirati u drugim zemljama, mladi su se mogli i zapošljavati u drugim zemljama, što su mnogi i učinili.
Konačan pregled udjela visokoobrazovanih u stanovništvu, kao i udio žena u tom broju saznat ćemo 2021. godine nakon popisa stanovništva.
Vidljivo je je da se udio žena među novim visokoobrazovanima kreće između 59,5% 2012. godine i 60,6% 2018. godine.

Obrazovanje je ključno u izjednačavanju prava i postizanju pozitivnih promjena u društvu uopće pa je nužan nastavak ovih pozitivnih trendova.